Zašto se događa da što više pomažete, ljudi su gori prema vama? Psiholog objašnjava

1. Sindrom “previše dobre osobe”

Osobe koje stalno stavljaju tuđe potrebe ispred svojih često nehotice šalju signal da su dostupne i nesebične. Okolina to ponekad protumači kao slabost, što vodi ka iskorištavanju. Nije uvijek riječ o svjesnoj namjeri drugih, već o nesvjesnom prilagođavanju obrascima ponašanja.

2. Dobrota se doživljava kao slabost

U nekim okruženjima empatija i ljubaznost ne cijene se kao vrijednost, već kao “mekoća” koju treba iskoristiti. Ljudi takve osobine povezuju s nedostatkom odlučnosti i zato reagiraju negativno.

3. Očekivanje kao pravo

Kada konstantno pomažete, drugi to počinju doživljavati kao nešto što im pripada. Kada jednom pomoć izostane, reakcija može biti ljutnja ili osjećaj izdaje. Takva dinamika stvara odnos zavisnosti, a ne zahvalnosti.

4. Projekcija nesigurnosti

5. Iluzija pomoći

Istraživanja pokazuju da ljudi često precjenjuju učinak vlastite pomoći. Čak i kada ona ne donosi stvarno olakšanje, pomoćnik misli da je učinio dobro. No, osoba kojoj pomažemo to može doživjeti kao pritisak ili miješanje.

Kako se zaštititi?

• Postavite granice: Dobrota ne znači samosakrificiranje. Naučite reći “ne” i odredite vlastite limite.
• Prepoznajte obrasce: Ako vas neko konstantno tretira loše, zapamtite da to više govori o njemu nego o vama.
• Njegujte zdrave odnose: U kvalitetnim vezama dobrotu cijene i uzvraćaju.
• Empatija bez iscrpljivanja: Pomozite koliko možete, ali ne na račun vlastitog mentalnog zdravlja.
  (self.com)

Zaključak

Kada se nađete u situaciji da vas loše tretiraju uprkos vašoj dobroti, sjetite se da to nije vaš problem. Vaša vrijednost nije u tome koliko ćete sebe iscrpiti pomažući drugima, već u tome da održite ravnotežu između davanja i brige o sebi.